Kradu li vas stomatolozi?

Kradu li vas stomatolozi?

Već neko vrijeme vodi se polemika oko rada doktora dentalne medicine i prava koje pacijenti ostvaruju preko HZZO-a.

Trebaju li pacijenti plaćati bijele ispune (plombe) na stražnjim zubima ili ne?

Jesu li crne plombe (amalgamske) bolje od bijelih?

Jesu li crne plombe otrovne?

 

Kako bi shvatili bit problema, ali i odgovorili na ova pitanja, moramo se pozabavit teorijom, ali i zaviriti malo u prošlost. Kako je “koketiranje“ s crnim plombama u zubima počelo još 1800-tih godina, možemo slobodno zaključiti da je ista starosjedilac u stomatologiji te je imala dovoljno vremena da se tehnika njenog postavljanja razvija tokom godina.

Glavni nedostaci crne plombe u odnosu na bijelu su njena estetika, količina zuba koja se mora odstraniti da bi se postavila i mehanička retencija. Naime, da bi se postavila u zub, za crnu je plombu potrebno prirediti kavitet u zubu u koju se ona postavlja kako bi se mehanički mogla zadržati u zubu. S druge strane pojavom bijeli plombi 1980-tih godina dolazi do svojevrsne revolucije u stomatologiji u području estetike, ali s godinama i kvalitete ispuna. Danas možemo zaključiti da je bijela plomba puno bolja od crne (koja nikako nije otrovna), jer se ista kemijski veže za zub, estetski je boje zuba, i mogu se izraditi puno bolje konture zuba nego s crnom.

Da li je nabavna cijena crne plombe veća od bijele?

Postupak postavljanja crne plombe, nakon obrade karioznog zuba vrlo je jednostavan. Nakon postavljanja podloge na dno kaviteta crna se plomba jednostavno u dijelovima nabija u kavitet zuba. Zbog vremena stvrdnjavanja, obradu i poliranje iste potrebno je izvršiti u sljedećem posjetu.

S druge strane za postavu bijele plombe potrebno je “ljepilo” (sustav nazvan bonding) koje omogućuje kemijsko povezivanje novog ispuna i zuba. Nakon toga slijedi izrada kontura zuba kakav je nekada bio, ovdje ponekada do izražaja treba doći i umjetnički štih svakog terapeuta jer ovdje nam materijal daje mogućnost potpune estetske obnove zuba. Kada je ispun završen slijedi obrada i poliranje u istoj posjeti. Zub je odmah spreman za “uporabu” jer se bijela plomba stvrdnjava pod utjecajem svijetla.

Sve ovo podiže cijenu bijelog ispuna. Kako je bijela plomba na stražnjim zubima izvan standardna usluga, ista se naplaćuje kao privatan tretman. Ona nije obvezna, nego je od strane terapeuta ponuđena kao opcija, te je njena cijena realna i nikako nije krađa stomatologa na teret pacijenata koji svoja prava ostvaruju preko HZZO-a. Nerado uspoređujem struke, ali ukoliko odete ka frizeru i uz šišanje zatražite bojanje kose, sasvim je logično da će Vas ista usluga koštati 200-300 kn.

Danas kod ostvarivanja prava preko HZZO-a postoje određeni standardi, složit ću se s nekima koji bi puno veći standard, kao što je recimo popravljanje zuba s lokalnom anestezijom, ali isto tako pogledajmo stvari realno. Ulaskom Hrvatske u EU postajemo dio njenog sustava, kod nas su prava koja ostvarujemo kod stomatologa još uvijek dosta velika, a cijene usluga u najnižem prosjeku EU. Možda nije realno uspoređivati cijene u EU i u Hrvatskoj s obzirom na prosječne plaće kod nas, no ako i to uzmemo u obzir, sustav osiguranja preko HZZO-a, još uvijek osigurava pacijentu sva prava. Ukoliko želite dodatnu uslugu, bolju i kvalitetniju uslugu, nju na žalost morate i dodatno platiti.

Josip Čes, dr.med.dent.


Kradu li vas stomatolozi?

vrijeme čitanja: 2 min